{"id":13,"date":"2021-04-16T19:08:16","date_gmt":"2021-04-16T19:08:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/?page_id=13"},"modified":"2021-05-03T16:37:37","modified_gmt":"2021-05-03T16:37:37","slug":"povijest","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/?page_id=13","title":{"rendered":"Povijest"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-page\" data-elementor-id=\"13\" class=\"elementor elementor-13\">\n\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-05b3360 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"05b3360\" data-element_type=\"section\" data-e-type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-7390d4f\" data-id=\"7390d4f\" data-element_type=\"column\" data-e-type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-6bd310e elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"6bd310e\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>Prvi podatak o \u017eupi kao crkvenoj zajednici u selu Bukovici (&#8220;Bocouha&#8221;) imamo iz 1334. u zborniku prava i povlastica zagreba\u010dkog kaptola &#8220;sanctorum Cosme et Damiani de Bocouha&#8221;, koja se nalazila na podru\u010dju dana\u0161nje Nove Bukovice.<\/p><p>Selo Bukovica (&#8220;Bakovcza&#8221;) spominje se i 1473. u darovnici kojom je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin (1440- 1490) darovao Osvaldu Thuzu, zagreba\u010dkom biskupu (1466-1499), od posjeda obitelji Bakovczai 18 sela koja su se nalazila isto\u010dno od Podravske Slatine. Tom selu Bukovica odgovaraju dana\u0161nja sela Bukovica Donja i Gornja.<\/p><p>\u017dupa Bukovica (&#8220;Bakocza&#8221;) spominje se i u popisu \u017eupa zagreba\u010dke biskupije od 1501. Tada su u njoj prebivala petorica sve\u0107enika. \u017dupnik je bio sve\u0107enik Bla\u017e. Sve\u0107enik Pavao bio je tercijar, tre\u0107oredac. Prebendari, nadarbenjaci crkve u Bukovici bili su sve\u0107enici Jakov i dvojica imenom Grgur. Za posljednjega se Grgura ka\u017ee i da je &#8220;siroma\u0161ni kapelan&#8221;.<\/p><p>U godini 1429. spominju se dvojica bogoslova zagreba\u010dke biskupije, nadarbenjaka \u017eupe sv. Kuzme i Damjana u Bukovici (&#8220;Buchowcha&#8221;) i to: Matej, sin Pavla de Porhorewch, i Pavao, sin Klementa, iz Drenovaca. Ta su dvojica bogoslova tra\u017eila od Rimske kurije da im se dopusti primitak sve\u0107eni\u010dkih redova. Njihovu se zahtjevu udovoljilo, a \u0111urskom se biskupu povjerilo da ispita podobnost molitelja.<\/p><p>Godina 1507, 1513, 1517. i 1520. \u017eupnik za nadbiskupski posjed u Donjoj Bukovici pla\u0107ao je 4, zatim 5 dimova kraljevskog ili dr\u017eavnog poreza. Tada je vlasnik gospo\u0161tije Donja i Gornja Bukovica vojvoda Lovro Ilo\u010dki, gospodar Srijema i vukovarske \u017eupanije. Vrijednost Donje Bukovice iznosila je 46-60 dimova, a Gornje Bukovice 8-14 dimova.<\/p><p>Za \u017eupu su osvanuli crni dani provalom Turaka u te krajeve u prvoj polovici 16. stolje\u0107a. U Bukovici je bila i tvr\u0111ava. \u017dupna se crkva nalazila izme\u0111u utvr\u0111enoga grada i opkopa. Crkva je bila duga\u010dka 24 m, a zidovi su bili \u0161iroki 96 cm, kako su pokazale kasnije iskopine. Vjerojatno su Bukovicu Turci zauzeli u prvoj polovici 16. stolje\u0107a. Godine 1545. spominje se nahija Bukovica. Ne zna se kojemu je kadiluku pripadala. Vjerojatno najprije kadiluku Orahovica, a kasnije kadiluku Virovitici. Te se godine spominje na podru\u010dju Bukovice jedna vla\u0161ka skupina kneza \u0110or\u0111a Vu\u010dine. Tada su ve\u0107inu stanovni\u0161tva Bukovice pored vla\u0161kih doseljenika sa\u010dinjavali i muslimani, jer se staro katoli\u010dko stanovni\u0161tvo koje nije izginulo i pre\u0161lo na islam pred turskim nadiranjem povuklo u sigurnija podru\u010dja prema zapadnoj Hrvatskoj ili na sjever u zapadnu Ma\u0111arsku. Crkva sv. Kuzme i Damjana u Bukovici spominje se zadnji put god. 1660. u izvje\u0161taju vizitatora fra Petra Nikoli\u0107a. \u017dupe su uglavnom u turskom nadiranju nestajale, a crkve su razorene. Tako je i bilo s crkvenom zajednicom u Bukovici. Turci su napustili Slavoniju pred navalom kr\u0161\u0107anske vojske poslije poraza Turaka pod Be\u010dom 1683. i Bukovica je vjerojatno oslobo\u0111ena ne\u0161to prije oslobo\u0111enja Osijeka 1687.<\/p><p>Nakon oslobo\u0111enja Slavonije od Turske vlasti u Bukovicu se po\u010delo doseljavati hrvatsko katoli\u010dko stanovni\u0161tvo, osobito oko sredine 18. stolje\u0107a, i to iz Gorskog kotara. Tada je dio sela Bukovice dobio naziv Nova Bukovica. Godine 1783. u Bukovici je 38 hrvatskih obitelji s ukupno 300 \u010dlanova.<\/p><p>Tada se obnavlja crkvena zajednica u Novoj Bukovici. Od materijala stare i razru\u0161ene tvr\u0111ave izme\u0111u 1778; i 1786. sagra\u0111ena je nova crkva u kojoj se vr\u0161ila slu\u017eba Bo\u017eja sve do 1904. Ta se crkvica u vizitacijskim izvje\u0161tajima \u010desto naziva i kapelicom, a i bila je filijalom sladojeva\u010dke \u017eupe. U popisu \u017eupa Zagreba\u010dke biskupije od 1802. spominje se i filijalna crkva u Novoj Bukovici, koja je bila duga\u010dka oko 13 metara, a \u0161iroka oko 6 metara. Svod je u crkvi bio drven. U crkvi su bile i \u010detiri drvene klupe. Od zadnje vizitacije nabavljena je svilena misnica, a u crkvenoj blagajni bilo je 56 forinti i 4 krajcara. Groblje je imalo o\u0161te\u0107enu ogradu. Vjernici su tra\u017eili \u017eupnika jer su bili daleko od sredi\u0161ta \u017eupe. Vizitator je podr\u017eao njihovu \u017eelju. On jo\u0161 navodi da se po dobrom putu ljeti do Sladojevaca u \u010detveropregu treba voziti jedan sat.<\/p><p>Tako\u0111er Iz zapisnika vizitacije od 14. kolovoza 1805. koju je izvr\u0161io va\u0161kanski arhi\u0111akon Maksimilijan Chiolich vidljivo je da su stanovnici Bukovice tra\u017eili da im se dodijeli sve\u0107enik. Za crkvu ka\u017ee da je udaljena dva sata hoda od \u017eupne crkve u Sladojevcima. Tada su filijalnoj crkvi u Novoj Bukovici pripadala 343 vjernika. <\/p><p>U vezi s osnivanjem \u017eupe u Novoj Bukovici u Virovi\u00adtici se sastalo 31. sije\u010dnja 1812. povjerenstvo od Franje Petri\u0107a, luka\u010dkoga \u017eupnika i viroviti\u010dkog dekana, Andrije Diakovi\u0107a, \u017eupnika u Sladojevcima, Ivan Salopeka, \u017eupanij\u00adskog suca i Makse Vla\u0161i\u0107a, izaslanika grofa Antuna Peja\u010devi\u0107a, viroviti\u010dkoga vlastelina nad selom Nova Bukovica. Tada je dogovoreno da se u Novoj Bukovici ima osnovati \u017eupa kojoj \u0107e jo\u0161 biti pripojeno selo Kozice iz sladojeva\u010dke \u017eupe i selo Miklou\u0161 iz orahovi\u010dke \u017eupe a feri\u010dana\u010dkog vlastelinstva. U zahtjevu koji je upu\u0107en &#8220;pre\u010dasnom bisku\u00adpijskom uredu&#8221; izneseno je da crkva u Novoj Bukovici od solidna materijala sagra\u0111ena otprilike prije 33 godine, iznutra u najboljem stanju, s jednim velikim oltarom BI. Dj. Marije u nebo uzete. Crkva jo\u0161 nije bila izvana o\u017ebukana. \u017dupljani su platili graditelju za \u017ebukanje i on je obe\u0107ao svoj posao izvr\u0161iti jo\u0161 iste godine. Grof Peja\u010devi\u0107 primio se patronata nad \u017eupom, obvezao se da \u0107e crkvu urediti izvana i iznutra, sagraditi \u017eupni stan i darovati zemlji\u0161te potrebno za \u017eupnikov \u017eivot.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prvi podatak o \u017eupi kao crkvenoj zajednici u selu Bukovici (&#8220;Bocouha&#8221;) imamo iz 1334. u zborniku prava i povlastica zagreba\u010dkog kaptola &#8220;sanctorum Cosme et Damiani de Bocouha&#8221;, koja se nalazila&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"cybocfi_hide_featured_image":"","footnotes":""},"class_list":["post-13","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/13","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/13\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":376,"href":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/13\/revisions\/376"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.zupabdm-novabukovica.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}